Anti aging medicina

Melatonin

Melatonin (N-acetil-5-metoksitriptamin ) , hormon je kojeg stvara epifiza, mala žlijezda u sredini mozga. Već dugo se zna da je melatonin regulator dnevno-noćnog ritma i da njegovo izlučivanje ovisi o izmjenjivanju dana i noći. Melatonin se isključivo i samo luči za vrijeme noći i tame, a kao poticaj za lučenje je boravak preko dana na sunčevom svijetlu. Dakle mozak mora dobiti informaciju da je završio dan i započela noć kako bi se stvarao melatonin. A zašto je uopće važan melatonin?

 

Brojna znanstvena istraživanja potvrđuju da melatonin igra ulogu najjačeg antioksidanta u tijelu. Tijekom staničnog metabolizma stvaraju se mnogi produkti oksidacije koje zovemo slobodni kisikovi radikali koji djeluju kao korozivni elementi tj. „hrđaju“ naše tijelo.

Melatonin tijekom noći uklanja slobodne radikale i sprječava oštećenje stanice. Kako je vidljivo u ovom slučaju naše tijelo posjeduje svoje osobne mehanizme unutrašnje reparacije i ako slijedimo prirodni ritam života, sprječavamo pojavu bolesti.

 

U užurbanom stilu života, prvo čega ćemo se odreći je spavanje. Spavanje može pričekati. Toliko zanimljivih stvari događa se noću, od izlazaka, od zajedničkih druženja, komunikacije preko računala, gledanja televizijskog programa... Sve te aktivnosti blokiraju sintezu melatonina i potpomažu koroziju našeg tijela. Starenje kože, debljina, hipertenzija, tip 2 dijabetes, kronična bolna stanja, degeneracija žute pjege, glaukom, neplodnost, anksioznost, depresija, migrena, maligni tumori – samo su neka od stanja kod kojih je znanstveno dokazan nedostatak melatonina, te teoretski njegovim nadomještavanjem  možemo spriječiti, ali i  izliječiti te bolesti.

 

 

Znanstveno je dokazano da radnici koji rade noćne smjene imaju veću šansu oboljeti od malignih tumora pogotovo tumora dojke kod žena. Isto tako manjak melatonina dovodi do ishemijske bolesti srca što je dokazano mjerenjem melatonina u krvi pacijenata s akutnim kornonarnim sindromom ili nakon miokardijalnog infarkata. Melatonin davan nakon infarkata smanjio je oštećenje miokarda pogotovo u periodu reperfuzije djelujući kao skupljač slobodnih radikala i antioksidans. Studija iz 2012. godine pokazala je da bi davanjem melatonina moglo igrati važnu ulogu u farmakoterapiji ishemijske bolesti srca. Japanska studija iz 2013. godine pokazala je da žene koje su dobivale melatonin nakon IVF postupka imale su 50% više šanse za trudnoću. To se objašnjava antioksidativnim djelovanjem melatonina u folikulu. Što to otkriće znači za žene koje  prolaze bolne i emocionalno iscrpljujuće zahvate da  postanu majke, ne treba niti govoriti.

 

Degeneracija žute pjege, bolest koja dovodi do sljepoće također pokazuje poboljšanje ako pacijenti uzimaju melatonin. Tradicionalno melatonin se koristi za tzv. jet leg sindrom, prilikom vožnje avionom i mijenjanja satnih zona. Međutim, njegova upotreba daleko je nadmašila liječenje jet leg-a i danas ne postoji dio medicine u kojem znanstvenici ne istražuju ulogu melatonina.

 

Ne smijemo zaboraviti da je melatonin nešto što imamo u svome tijelu i što nam je dano za borbu protiv mnogih bolesti. Melatonin ćemo stvarati u dovoljnoj količini ako smo preko dana na sunčevom svijetlu a navečer idemo spavati blizu vremena zalaska sunca. Melatonin se stvara u tami i noću ima svoj antioksidativni učinak. Svako odgađanje sna smanjuje razinu melatonina u krvi i u kroničnim stanjima može dovesto do toga da se melatonin prestane izlučivati ili se izlučuje smanjeno.

 

Na melatonin utječe hormon stresa kortizol tako da ga blokira. Visoki kortizol preko dana i navečer rezlultira će smanjenim izlučivanjem melatonina. U tom slučaju podložni smo nastanku mnogih bolesti. Nadomještavanje melatonina može se provoditi putem oralnih pripravaka, tableta, kapsula, ili ako želimo postići efekt na koži, transdermalnim pripravcima. Melatonin treba uzimati 2 sata prije odlaska na spavanje da bi započeo djelovati tj. da bismo zaspali. Pri tome prostorija u kojoj spavamo mora biti totalno zamračena, jer svijetlo inaktivira. melatonin.

 

Većina pacijenata koji boluju od kroničnih bolesti ima poremećen ciklus spavanja. Na san se gleda kao na nužno zlo, a ne kao na reparativni i regenerativni proces. Kada u svom svakodnevnom radu objašnjavam pacijntima kako moraju uspostaviti higijenu sna i na počinak ići najkasnije u 22 sata, mnogi me gledaju kao „čudakinju“. Većina mojih pacijenta na počinak ide oko ponoći, a nekolicina i u „sitne sate“ . Takve obično „plašim“ sa manjkom melatonina i svim posljedicama toga. Uvijek me fascinira kako osobe koje pate od insomije, se boje navikavanja na tablete za spavanje, nego se radije pate, hodaju noću i ujutro se bude umorne. Koliko je to opasno za zdravlje, niti ne slute, a problem bi se možda mogao riješiti sa melatoninom. U Hrvatskoj postoje preparati melatonina koji se mogu nabaviti, čak i bez recepta . Melatonin nije lijek, nego hormon, dakle, naše ga tijelo pozna kao svoju supstancu i načelno, njegova upotreba nema nuspojava, osim ako uzimamo velike doze. Standardna doza je 2 ili 3 miligrama, i bez liječničkog savjeta , tu količinu ne treba premašivati.

 

Melatonin je prirodna supstanca sa nevjerojatnim učincima, proizvod našeg tijela. Slijedeći prirodne zakone, poštujući priodne cikluse i nadmještavajući prirodne hormone, našem tijelu možemo vratiti zdravlje, potaknuti regenerativne procese i odgoditi starenje.

Više u ovoj kategoriji: « Kad se žlijezde umore Hormoni i san »

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Brzi upit